(PHOTO, VIDEO) KLM-om iz Zagreba za Amsterdam

Na kraju listopada odlučili smo se na jedno kratko putovanje u inozemstvo. Put nas je odveo u glavni grad Nizozemske a odabir kompanije je bio poprilično jednostavan - letjeli smo s najstarijim avioprijevoznikom na svijetu - KLM-om! Evo našeg detaljnog osvrta na ovo putovanje.

Nekoliko tjedana prije samog putovanja kupili smo povratne karte KLM-a iz Zagreba za Amsterdam. Kako KLM prometuje dva puta dnevno između dva spomenuta grada, odlučili smo se na putovanje u petak popodne, nakon što odradimo sve poslovne obaveze i zaključimo radni tjedan. KLM nudi i ranojutarnji let iz Zagreba (polazak u 06 sati) što je odlično za putnike koji preko Amsterdama nastavljaju putovanje prema drugim odredištima u Europi i svijetu, no nama koji smo putovali na odmor popodnevni je let bio bolji izbor. KLM je prema APEX-u (The Airline Passenger Experience Association) zadržao status 5 zvjezdica koji potvrđuje odličnu uslugu aviokompanije, komfor, kvalitetan catering kao i dodatne druge opcije, poput dostupnosti interneta na letu.


U zagrebačku smo zračnu luku stigli 2 sata prije planiranog polijetanja zrakoplova. Iznenadili smo se kada smo primijetili poprilično dug red za prijavu na let, no to i ne čudi kada se svaki putnik mora javiti na šalter kako bi djelatnici zračne luke provjerili da li svi imaju potrebnu dokumentaciju za ulazak na krajnje odredište. To je, od početka globalne pandemije, jednostavno postalo dio "novog normalnog". Pokušali smo to izbjeći online check-inom, no, logično, kovid potvrdu morali smo pokazati službeniku u zračnoj luci, kao i predati prtljagu.

Red za prijavu na let KLM-a

Iako je red bio dug, nismo dugo čekali, nakon 10tak minuta našli smo se na šalteru gdje smo odabrali svoja sjedala, predali prtljagu, pokazali kovid potvrdu i otišli prema sigurnosnoj kontroli. Ondje pak nije bilo gužve pa smo kroz nju prošli u roku minute, kao i samu granicu.


Odlučili smo se na posjet zagrebačkom business loungeu koji je smješten na desnoj strani međunarodnih odlazaka i kojeg ćete vrlo lako pronaći. Iako mali, lounge je uredan, moderan i funkcionalan. Ponuda u loungeu je solidna što se tiče hrane i pića, dostupne su razne slastice poput kolača, tartova i sl., kao i sendviči, bureci i tople juhe. Dostupan je naravno i bar s raznim toplim, alkoholnim i bezalkoholnim pićima. Gužve u loungeu nije bilo, a ljubazna je djelatnica brinula da svi imaju ono što žele.

Dio pića i snackova na izbor u zagrebačkom loungeu

Nažalost, nismo imali previše vremena pa smo nakon 30tak minuta krenuli prema našem gateu. Već u siječnju iduće godine putujemo business klasom i planiramo ponovno posjetiti zagrebački lounge i o njemu detaljnije pisati. Kada putujete business klasom KLM-a ili nekog drugog avioprijevoznika, ulazak u lounge vam je omogućen potpuno besplatno, no i putnici ekonomske klase mogu ući u business lounge uz plaćanje naknade na samom ulazu. Gate 26 ispred kojeg je bio parkiran B737-700 KLM-a već je bio spreman za boarding i na njemu je bila poprilična gužva.

B737-700 KLM-a na zagrebačkom gateu 26

Dvije ljubazne djelatnice prvo su pozvale prioritetne putnike na ukrcaj (business i one s djecom), a zatim sve ostale. U trenutku kada smo skenirali boarding pass, djelatnica nas je obavijestila kako smo iz ekonomske prebačeni u poslovnu (business) klasu što smo, naravno, prihvatili! Naime, aviokompanije ponekad prodaju više sjedala u ekonomskom razredu od raspoloživog, a zatim prilikom boardinga određeni broj putnika prebacuju u višu, poslovnu klasu, potpuno besplatno, kako bi svi putnici imali svoje sjedalo. Ovog puta mi smo bili ti sretnici pa su naša sjedala sada 2A i 2C. Kao i kod većine drugih avioprijevoznika u Europi, i kod KLM-a srednje sjedalo u poslovnoj klasi ostaje prazno.


Boarding je protekao bez problema, smjestili smo prtljagu u pretince iznad sjedala i pričekali kraj ukrcavanja svih ostalih putnika. Let je, u konačnici, bio u potpunosti rasprodan što jasno ukazuje na to da je KLM s dva dnevna leta postao vjerojatno prvi izbor za sve one koji preko velikih europskih čvorišta (u ovom slučaju Amsterdam) putuju prema krajnjim odredištima u Europi i svijetu. Po završetku ukrcaja, nakon zatvaranja vrata zrakoplova, vrlo ljubazno domaćini predstavili se putnicima i ponudili se za sva pitanja i pomoć prilikom leta. Pushback je odrađen na vrijeme, te smo nekoliko minuta kasnije već bili iznad tmurnih i kišnih zagrebačkih oblaka.

Ubrzo nakon polijetanja krenuo je servis. Kabinsko osoblje navuklo je zastor koji dijeli ekonomsku od poslovne klase te je putnicima u poslovnoj klasi serviran launch box. Perser je više puta vrlo ljubazno provjeravao da li je sve u redu, a nakon što smo objasnili da idemo u Amsterdam turistički, na produženi vikend, preporučeno nam je da za piće odaberemo gin tonic što smo, naravno, prihvatili.

Let je bio iznimno ugodan, a komfor koji nudi Boeing B737 u business klasi je odličan. O toliko puta spominjanom razmaku između sjedala ne moramo ni govoriti, ovdje tih problema zaista nije bilo.

U prednjem smo galleyu razgovarali s članicom kabinskog osoblja koja nam je spomenula kako je posada KLM-a uglavnom licencirana za tri različita tipa zrakoplova u floti, kod nje su to zrakoplovi tipa B737, B777 te B787, pa se u rasporedu često izmjenjuju kratke, europske linije i letovi na širokotrupnim zrakoplovima prema dalekim odredištima. Također smo prokomentirali nikada veći broj linija KLM-a prema Hrvatskoj (podsjećamo, KLM je ovog ljeta u špici sezone imao čak 6 dnevnih letova iz Amsterdama prema Hrvatskoj!), a ona nam se pohvalila kako je ovog ljeta svoj godišnji odmor provela u Splitu. Naravno, ne moramo vam ni spominjati s kojom je kompanijom doputovala na svoj godišnji odmor. Osim brojnih avijacijskih tema, dobili smo i nekoliko savjeta što vidjeti i gdje otići u Amsterdamu, a svi znamo da su savjeti lokalaca zlata vrijedni.


Za vrijeme leta posada je ponudila svakom putniku još i sendvič, a u jednom trenutku posluženi su i tradicionalni nizozemski keksi, Stroopwafel, još vrući, po kojima je mirisala cijela kabina zrakoplova. Popodnevni let iz Zagreba značio je i to da ćemo u Amsterdam sletjeti u sumrak, pa smo, između ostalog, računali na predivan zalazak sunca što se i dogodilo.

15tak minuta prije slijetanja kapetan zrakoplova obavijestio je putnike kako započinjemo sa spuštanjem, kabinsko je osoblje pregledalo kabinu i bili smo spremni za slijetanje u Amsterdam.


Nakon slijetanja relativno smo kratko taksirali do naše parking pozicije, a vrlo brzo su otvorena vrata zrakoplova. S obzirom na to da je Amsterdam zbilja velik aerodrom, s više uzletno - sletnih staza, taksiranje do parking pozicije zna potrajati čak i do 30 minuta.

Kao putnik u business klasi imate tu privilegiju da iz zrakoplova izlazite doslovno među prvima, što je bio i naš slučaj, a ljubazni domaćini su nas s osmjehom i željom za dobrim provodom ispratili iz kabine tek 9 godina starog Boeinga.

Uslijedilo je pješačenje do granične kontrole na kojoj nije bilo gužve, a dok smo se spustili u prostor za preuzimanje prtljage, traka se već pokrenula te smo na naš kofer pričekali doslovno dvije minute. Nakon toga odlazimo jedan kat niže i za 10tak minuta dolazimo u centar Amsterdama!

Naše putovanje natrag, u nedjelju navečer, bilo je također vrlo ugodno. U zračnu smo luku došli 2 sata prije planiranog polaska zrakoplova, a na check-in smo čekali otprilike 20tak minuta, nešto dulje nego u Zagrebu, ali ponovno, nije nas to iznenadilo s obzirom na to da djelatnici moraju provjeriti kovid dokumentaciju i prijaviti prtljagu svakog putnika. Ovog puta nije bilo overbookinga na samom letu pa smo ostali u ekonomskoj klasi, na sjedalima u petom redu.

Check-in se može obaviti na velikom broju kioska koji se nalaze u samom ulaznom prostoru terminala, a putnici sami mogu predati prtljagu, printajući bag tag. Većina putnika zbog trenutne pandemije koristi klasične šaltere s obzirom na to da djelatnici moraju provjeriti dokumentaciju potrebnu za ulazak na krajnje odredište.

Nakon check-ina odlazimo na sigurnosnu kontrolu koja je odlično organizirana i gotova u roku par minuta, unatoč velikom broju putnika na Schipholu te večeri. Bilo je vrijeme za posjest business loungeu KLM-a. Osim putnika koji putuju poslovnom klasom, poslovni salon mogu koristiti i Air France KLM Flying Blue frequent flyer članovi koji su nosioci Gold i Platinum statusa. Pronašli smo KLM Crown Lounge 52 koji je smješten u non-Schengen dijelu i kojeg u većem broju koriste putnici na interkontinentalnim linijama. Ljubazna djelatnica nam je zaželjela dobrodošlicu u lounge. Prostor je zbilja velik, lijepo uređen, na više etaža, u ponudi su razne vrste alkoholnih i drugih pića, toplih napitaka, voće, juhe, tople pašte, različite salate, pečena piletina i sl. Poseban KLM-ov restoran je trenutno zbog same pandemije još uvijek zatvoren, no lounge je zbilja ogroman pa svaki putnik može pronaći prostor za privatnost i opuštanje prije leta.


(PHOTO) KLM business lounge: Crown 52


Mi smo se smjestili upravo u takav dio smješten između E i F piera, odakle pogled puca na stajanku. Nažalost, vani je već bio mrak, no jasno smo mogli vidjeti handling B787-9 koji je kasnije poletio prema Buenos Airesu, a s druge strane smo vidjeli i poziciju s koje će krenuti naš zrakoplov prema Zagrebu.

Sat vremena prije našeg leta, B737-700 sletio je iz St. Petersburga i parkirao na poziciju E7, pa smo tako znali da će naš let vrlo vjerojatno otići iz Amsterdama na vrijeme. Tada smo lagano krenuli prema gateu, obavili brzinsku kupovinu u nekoliko dućana na putu do samog gatea i stigli prije početka boardinga na isti.

Na njemu su već bili djelatnici KLM-a, a u jednom trenutku je stigla i posada koja je ljubazno, s osmjehom, pozdravila putnike na gateu koji su čekali boarding, svaka čast na takvoj ljubaznosti prema putnicima! Boarding je malo kasnio, svega par minuta, a odvijao se po grupama, tako da su prvo u zrakoplov ulazili putnici koji sjede u stražnjem dijelu zrakoplova.

Let ovog puta nije bio u potpunosti pun no naše je srednje sjedalo ostalo prazno što nam je omogućilo dodatni komfor na ovom kratkom letu. Kako smo sjedili u economy comfort dijelu, valja istaknuti kako je u njemu dostupan nešto veći razmak između sjedala što je i primjetno, a osim što ste u prednjem dijelu zrakoplova i brže ćete se iskrcati iz istog, svako sjedalo ima i utičnicu za napajanje telefona ili drugih uređaja.

Boarding je bio brzo gotov, unatoč tome što je u zrakoplovu bilo nešto više od stotinu putnika. Kapetan se javio, pozdravio putnike i najavio da imamo nekoliko minuta kašnjenja u polasku jer čekamo pushback vozilo da nas izgura s naše pozicije. Nama kao ljudima iz struke potpuno jasno obrazloženje, pogotovo kad kroz prozor zrakoplova vidite da su u tijeku tri paralelna pushbacka, od toga ranije spomenuti B787-9 koji je u tom trenutku palio motore i spremao se put Južne Amerike. Također je napomenuo da je trajanje leta iz Amsterdama za Zagreb nešto kraći zbog povoljnih vjetrova, pa ćemo u glavni grad Hrvatske sletjeti prema rasporedu.

Kako let nije bio pun, sjedala ispred nas su bila slobodna pa su određeni putnici zamolili kabinsko osoblje da se presele u prednji dio zrakoplova. Jedna je ljubazna stjuardesa zamolila putnice da sjednu na svoje mjesto koje im je dodijeljeno na check-inu, a da se nakon polijetanja slobodno mogu preseliti na drugo, pojašnjavajući im da je to iznimno važno zbog balansa zrakoplova i rasporeda težina prilikom polijetanja. Odličan primjer kako kabinsko osoblje brine o sigurnosti ali i o zadovoljstvu putnika! Putnici su naravno zahvalili stjuardesi na pojašnjenju, a ona je osobno nakon polijetanja otišla do putnika u stražnji dio zrakoplova i prepratila ih u red ispred nas. Tako se to radi!

Svjetla su prilikom taksiranja i polijetanja u kabini bila ugašena što je standarda procedura prilikom noćnih polijetanja i slijetanja. Ubrzo nakon toga, kabinsko je osoblje prošlo kroz kabinu zrakoplova, podijelilo tradicionalne nizozemske sendviče svim putnicima u ekonomskoj klasi, te ponudilo veći izbor pića (besplatno), što je danas u ekonomskoj klasi na europskim letovima gotovo pa izuzetak a ne pravilo.

Nakon toga perser je objavio kako hrvatske vlasti traže od svih putnika tzv. PLF form koji nadležnim institucijama u Hrvatskoj služi za otkrivanje kontakata u slučaju da netko u 48 sati nakon leta razvije simptome COVID-19 bolesti. Letak su ispunili svi putnici a kabinsko je osoblje dokumente po slijetanju u Zagreb predalo zračnoj luci.

Let je bio ugodan, B737-700 je zapravo vrlo tih zrakoplov. Do sada smo ranije putovali s B737-800 te s B737-900ER, no ova dva leta s KLM-om bila su ujedno i naša dva prva leta s B737-700 tipom zrakoplova.


Nakon 90 minuta od polijetanja iz Amsterdama, sletjeli smo u zagrebačku zračnu luku. Zrakoplov je parkiran na poziciju E24 odakle smo za svega nekoliko minuta bili na graničnoj kontroli. Jedan detalj, valja napomenuti kako je kod svih naših slijetanja u Zagreb u posljednjih nekoliko godina bilo potrebno poprilično dugo vremena da se aviomost spoji na zrakoplov, no zaista ne znamo zašto je to tako.


Na graničnoj kontroli, osim dokumenta, službenik je zatražio i kovid certifikat na uvid, bila su otvorena čak četiri šaltera pa smo u Hrvatsku ušli u roku minute. Naša prtljaga stigla je 5 minuta kasnije na traku broj 5, što je daleko brže u odnosu na naša prijašnja iskustva kada se na prtljagu u Zagrebu čekalo i po 20 minuta.

I u trenu kada smo izašli iz terminala zagrebačke zračne luke, pored nas je prošlo 5 članova posade KLM-a koji su kombijem prevezeni u zagrebački Westin na noćenje. Kako su već bila 23 sata, jasno je da su žurili na spavanje s obzirom na to da ista ta posada odrađuje jutarnji let sljedećeg dana koji iz Zagreba polazi ranom zorom, u 6 sati.


Bilo je ovo naše prvo putovanje s KLM-om, no sigurno ne i posljednje, a jasno nam je i zašto sve veći broj putnika odabire upravo ovu kompaniju za putovanje iz Hrvatske prema Nizozemskoj, Europi i drugim odredištima u svijetu, pa se i mi veselimo nekom sljedećem putovanju s najstarijim avioprijevoznikom na svijetu.


Dankjewel KLM!