• Croatian Aviation

Utjecaj COVID-19 na zrakoplovnu industriju u Hrvatskoj / panel rasprava

Updated: May 26

U četvrtak, 23. travnja, održana je, putem webinara, panel rasprava na temu “Utjecaj COVID-19 na zrakoplovnu industriju u Hrvatskoj”. Sudionici webinara bili su: Tonči Peović, direktor Zračne luke Brač, Dino Staničić, načelnik sektora za zračni promet u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, Zlatko Širac, zamjenik direktora u Hrvatskoj agenciji za civilno zrakoplovstvo, Krešimir Mlinar, direktor upravljanja mrežom i prihodima Croatia Airlinesa te Nino Borić, direktor Smile Aira, moderator. Donosimo vam najzanimljivije djelove ovog webinara.

Zrakoplovna industrija ima svoje cikluse, od posljednje krize pozitivan trend trajao je punih 12 godina. Nije se znalo kada će nastupiti nova kriza, niti što će ju inicirati, niti koliko će trajati, no tu je, prisutna, stigla je pandemijom COVID-19. Prognoze za oporavak su dosta negativne i ne očekuju se tako skoro. Svi dionici u avioindustriji trenutno su bez prihoda, velikih većina europskih aviokompanija je prizemljena. Prvotno su očekivani gubici iznosili 20 milijardi USD, no iznos je uvelike premašen i trenutno iznosi čak 315 milijardi USD. Pitanje je postavljeno gospodinu Mlinaru (direktor upravljanja mrežom i prihodima u Croatia Airlinesu) glede operativnog stanja u Croatia Airlinesu. Mlinar: Trenutno je aktivna jedna rotacija dnevno, ona prema i iz Frankfurta. Uloga te rotacije jest kontinuirana repatrijacija Hrvata u domovinu i stranaca koji se iz Hrvatske žele vratiti u svoje zemlje. Croatia Airlines prevezla u ovom kriznom periodu 23 tisuće putnika. Uz repatrijacijske, kompanija je odradila i cargo letove prema Abu Dhabiju te dovela u domovinu hrvatske vojnike iz Afganistana. Pitanje za gospodina Peovića (direktora Zračne luke Brač) glede operative u hrvatskim zračnim lukama.

Peović: U Hrvatskoj su u ovom trenu sve zračne luke otvorene za promet, izuzev dubrovačke s obzirom na to da je u njoj djelatnica bila pozitivna na COVID-19. Sve zračne luke, izuzev Zagreba, nemaju redovan putnički promet. Država je u međuvremenu, nakon izbijanja pandemija, donijela odluku o promjeni radnog vremena zračnih luka kako bi im tako reducirala troškove. Naime, otvorenost zračne luke podrazumijeva i dežurstva brojnih službi koje je potrebno financirati a što u ovom trenu nije potrebno s obzirom na to da prometa nema. Očekivani trenutni gubitak prihoda iznosi 3,1 milijardu kuna, od čega je 1,7 milijardi gubitak Croatia Airlinesa, 560 milijuna kuna Kontrole zračne plovidbe a ostatak se odnosi na zračne luke. Zračne luke, aviokompanije i kontrola leta primjenjuju različite modele poslovanja. Upravo zbog toga, zračne su luke manje osjetljive u odnosu na aviokompanije, pa i na kontrolu leta. Nedvojbeno je da zračne luke jesu u lošem položaju, no očekuje se da će one u budućnosti rezati cijene prema aviokompanijama kako bi se stimuliralo ponovno uvođenje letova. Ono što možemo očekivati jest to da hub and spoke model neće funkcionirati u trenutku kada se situacija ponovno unormali zato što se svi zrakoplovi neće u istom trenu odjednom naći ponovno u zraku. Dovodi se u pitanje i isplativost i funkcioniranje long houl linija, pitanje je koje će kompanije uopće preživjeti ovu globalnu krizu. Procjena je da će nam na povratak brojki iz 2019. godine trebati od 3 do 5 godina. Očekivano, BDP će pasti zbog krize, smanjit će kupovnu moć građana što će direktno utjecati na zračni promet. Zlatko Širac, zamjenik direktora u Hrvatskoj agenciji za civilno zrakoplovstvo govorio je o stanju u Agenciji: Uvjeti poslovanja su narušeni, s obzirom na to da se agencija ne financira iz državnog proračuna nego od putničkih i rutnih naknada. Kako nema putnika ni letova, jasno je da agencija trenutno ne ostvaruje prihode. Što se tiče izdavanja dozvola, EASA je odobrila izuzeća kojima se regulira pitanje isteka i produljenja dozvola za zrakoplovno osoblje. Izuzeci su mogući uz produljenje na maksimalnih 8 mjeseci. Time se omogućilo komercijalnim pilotima, kontrolorima leta, instruktorima i mehaničarima produljenje dozvola u RH na period od 4 mjeseca, uz mogućnost na još 4 ako ova situacija potraje. Za druge dozvole moguće je produljenje od 8 mjeseci. Time je omogućeno da svi oni koji moraju raditi ne budu u problemu vezano uz licence. Dino Staničić, načelnik sektora za zračni promet u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture govorio je o aktivnostima nadležnog Ministarstva: Suradnja vlade, stožera i ministarstava bila je iznimno važna kako bi se organizirali repatrijacijski i cargo letovi. Radi se na dva okvira po kojima će se pružiti pomoć u industriji. Jedna će se odnositi na naknadu štete uzrokovane pandemijom, koja će pokriti sve sektore prometa. Dodatno se radi na mjeri koja će se odnositi na zračne luke. Trenutno je upitno kako će izgledati dodatne procedure u zračnim lukama i u samim zrakoplovima jednom kada se ponovno krene letjeti. Pitanje je kakvi će biti troškovi aviokompanija, kakva će potražnja uopće biti na tržištu, nemoguće je prognozirati buduće prihode. Ministarstvo radi na mjerama, krenulo se s pripremom prilikom izbijanja pandemije, suradnja je dobra i razumijevanje svih u procesu postoji no, naravno, pitanje je i javnih financija u kojem obujmu će te mjere biti moguće provesti. Što je Croatia Airlines uspjela napraviti glede svojih zrakoplova s obzirom na to da je određeni broj njih u lizingu, jesu li pregovarani bolji uvjeti, odgoda plaćanja ili sl.? Mlinar: Nemoguće je govoriti o detaljima tih ugovora s obzirom na to da je sadržaj tih ugovora poslovna tajna. Croatia Airlines je u ovom periodu kontaktirala sve važnije dobavljače i s većinom njih uspjela dogovoriti povoljnije, relaksirane uvjete, koji kompaniji omogućuju očuvanje likvidnosti i poslovanja. U tom dijelu troškovi su smanjeni i stavljeni pod kontrolu. Postoji redovna komunikacija s nadležnim ministarstvom, socijalnim partnerima, pokušava se zadržati gotov novac u kompaniji što je dulje moguće, poželjno do kraja ove krizne situacije. Booking za treći i četvrti kvartal ove godine postoji ali je on nastao prije izbijanja pandemije. Glavni problem jest činjenica da je pandemija booking jednostavno zaustavila. Dakle taj booking je iz studenog i prosinca prošle godine i u ovom je trenu slabiji od očekivanog. Svaki let ima svoj životni vijek, počinje otprilike 360 dana prije samog leta i booking u tom periodu napreduje. Naravno, u ovom razdoblju inače bi se prodavale nešto viši razredi, a kasnije i oni najviši, no to se sada ne događa. Jedan primjer, let iz Amsterdama za Zagreb na dan 01. Kolovoz trebao bi danas imati booking od otprilike 65%, on je trenutno 38%. Vezano uz promjenu datuma putovanja, radili smo usporedbu s našim partnerima iz Star Alliancea, jedini smo koji imamo full flexible policy, dozvoljavamo više promjena datuma putovanja kako bi korisnicima dali jednu dodanu vrijednost. Tko sada kupi kartu, može ju mijenjati koliko god želi bez naknade za promjenu karte. Situacija je neizvjesna, ne znamo koliko će trajati i Croatia Airlines će po tom pitanju ostati fleksibilna. Tonči Peović komentirao je prihode zračnih luka. One uglavnom ostvaruju prihode od neavijacijskih aktivnosti, poput naplate parkinga, naplata od rent a car kompanija, food and beverage trgovina i ostalog. Tu se radi o ugovornim obvezama i takvi su prihodi također u ovoj situaciji gotovo pa nemogući. Drugi pad prihoda osjeti se u onom avijacijskom dijelu, i on se ostvaruje od naplate kod aviokompanija koji je u prethodnom razdoblju potpuno izostao. Većina zračnih luka u Hrvatskoj su u državnom vlasništvu i definitivno će se voditi pregovori sa sindikatima kako bi se smanjio broj radne snage i tako smanjili troškovi poslovanja. Za primjer, zračne luke na Braču i Lošinju već su značajno smanjile plaće svojim radnicima. Novac koji se zaradi ovo ljeto neće biti dostatan za dulji period, za očekivati je da će zračne luke ponovno krenuti zarađivati u travnju ili svibnju iduće godine, što će biti na računima zračnih luka u lipnju 2021., dakle radi se o jednom dugom neizvjesnom periodu. Gospodin Mlinar govorio je o planu povratka letova kada to bude bilo moguće. OU će prvo krenuti s domaćim letovima, dakle unutar granica RH. Što se tiče međunarodnog prometa, postoje 3 scenarija unutar kompanije i po jednom od njih, za kojeg se procjeni da je najbolji, će se ponovno postepeno pokretati promet. Kod međunarodnih letova prednost će dobiti rute koje imaju povoljan omjer P2P potražnje i dodatno određeni broj transfernih putnika, te još u tim zračnim lukama gdje se bude letjelo postoji aviokompanija koja je pokrenula promet. S obzirom na količinu nepoznanica, svi su scenariji aktivni i na njima se radi. Puno faktora još je uvijek nepoznato, no sigurno je da će Croatia Airlines nastaviti letjeti prema hubovima jer time kompanija dobiva određeni postotak transfernih putnika. Gospodin Peović komentirao je sposobnost hrvatskih zračnih luka za otvaranjem kada za to bude bilo potrebe. Sve zračne luke u Hrvatskoj se mogu spremiti i organizirati u jedan dan i krenuti sa svim aktivnostima u zračnim lukama. Veći problem oko toga imaju aviokompanije koje će trebati više vremena (barem 7 do 14 dana unaprijed za prodaju karata), najave letova, dokumentaciju i sl., a zračne će luke u tom trenutku već biti spreman. Očekuje se uvođenje domaćih letova i tu zračne luke ne bi trebale imati problema. Gospodin Širac kaže da će 2020. definitivno biti godina preživljavanja, što je bilo i za očekivati s obzirom na procjene Eurocontrola na početku izbijanja pandemije. Kriza će potrajati i godina će za industriju biti izrazito teška. Procjenjuje da će se situacija u iduće dvije godine vratiti u prethodno stanje. Gospodin Mlinar također kaže da će preživljavanje izgleda biti glavni fokus u ovoj godini. Sve ovisi isključivo o tome koliko će ovaj poremećaj trajati, hoće li pandemija potrajati do kraja godine, ponovno se vratiti na jesen, itd. Svi dionici zračnog prijevoza morat će pronaći način kako vratiti povjerenje putnika u trenu kad se situacija normalizira. Pandemija je na globalnom tržištu prouzročila nesigurnost prilikom putovanja i kad virusa više ne bude među nama osjećat ćemo njegove posljedice. Očekuje probleme i u godinama koje dolaze. Gospodin Peović kaže da je pred nama velik izazov, ekonomska kriza, ekonomija je na tržište donijela LCC kompanije, sada ih može isto tako s tržišta i odnijeti. Očekuje se da će BDP past, time i pad kupovne moći, a doći će do povećanja cijena karata u avioindustriji i to unatoč velikom padu nafte. Što se tiče zračnih luka, na njima je da preuzmu dio krize, smanje svoje troškove poslovanja i cijene općenito. Aviokompanije koje su do sada imale financijske probleme teško će preživjeti ovu krizu, neke su već bankrotirale, vidjet ćemo tek koje će još nestati s tržišta. Najveće promjene dogodit će se na europskom nebu, to je neupitno, ovdje postoji veliki broj aviokompanija koje nisu u vlasništvu država i čija je sposobnost preživljavanja ove krize puno manja. Reklo bi se, tko preživi - pričat će. Ovo je događaj bez presedana, prvi put u povijesti zračnog prometa sav je putnički promet prekinut, zrakoplovi su prizemljeni, to se nikada prije nije dogodilo u cijelom svijetu. Gospodin Staničić se također složio s kolegama sudionicima ovog webinara da se preživljavanje može uzeti kao ono što slijedu ovoj godini u industriji. Ministarstvo će pomoći osigurati opstojnost sektora u ovoj godini, no postoji briga što će biti iduće godine, kada se krene ponovno letjeti i kada se smanji rizik od COVID-19. Kako će reagirati tržište, kakav će biti booking, to je nešto što je sada teško prognozirati. Mjere koje će ministarstvo provoditi ograničene su na ovu godinu i uz projekciju pandemije koja završava ovo ljeto. Nakon toga promet bi se trebao vraćati, no prihodi ne bi bilo dovoljni za sigurno poslovanje. Što će se dogoditi ako se virus vrati, hoće li biti potrebne nove mjere, kako će se iznaći sredstva za takvo nešto, to je vrlo upitno. Ako će biti potrebne 3 godine da se brojke vrate na staro, pitanje je što ministarstvo može raditi u tom periodu kako bi se industrija stabilizirala, kako bi se spriječio gubitak radne snage i zatvaranje poslovnih subjekata. Manevarski će prostor u vidu pomoći zasigurno biti ograničen u jednom trenu i od strane Europske Komisije. Očekuje da će pravi izazovi tek krenuti iduće godine s obzirom na to da za ovu postoji dogovoreni set mjera. Gospodin Mlinar odgovorio je na pitanje pratitelja webinara vezano uz redovan servis zrakoplova Croatia Airlinesa. Tržište je sezonalno i kompletni maintenance se radi zimi kada je opseg letova manji. Sredinom ožujka krenuo je poremećaj uzrokovan pandemijom, u tom trenu većina servisa već je bila gotova, no trenutno je sve odrađeno i svi su zrakoplovi odradili potrebne redovne servise. Gospodin Peović odgovorio je na pitanje vezano uz mogućnost investicija i radova u zračnim lukama u ovom trenu kada prometa nema. Naravno, bilo bi logično da su zračne luke išle u takve radove, no to nije moguće s obzirom na to da se kriza dogodila neočekivano te je za iste potrebno provoditi javnu nabavu pa proces ima svoje određeno trajanje. Također napominje da je sva dobit zračnih luka po direktivi države uplaćena u državni proračun. Da se znalo, da se moglo planirati, zračne luke bi zasigurno odradile potrebne infrastrukturalne zahvate, no to u ovom slučaju nije bilo moguće. Gospodin Širac odgovorio je na pitanje hoće li financijska situacija aviokompanija utjecati na sigurnost zračnog prometa. Agencija to ne očekuje jer je financijska sposobnost operatora preduvjet da on uopće ima dozvolu za letenja i sigurnost ne smije biti upitna. Agencija je ta koja mora osigurati siguran promet i ona neće dozvoliti snižavanje standarda bilo održavanja zrakoplova ili osposobljavanja zrakoplovnog osoblja. Svi operatori nikada nisu niti išli u nedozvoljeno područje u smislu da bi štedjeli na školovanju ili/i održavanju pa tu on ne vidi opasnost. Naravno, glavna zadaća ove agencije ostaje sigurnost. Gospodin Peović komentirao je mogućnost zračnih mostova. Smatra da je to, u ovom trenutku, jedna od opcija za fluktuaciju putnika. Nakon najava iz medija da postoji određeni interes čeških turista za dolazak u Hrvatsku u ovoj godini, Zračna luka Brač krenula je u aktivnost uspostave upravo takvog zračnog koridora, ne samo prema Češkoj nego i prema određenim drugim destinacijama o kojima još ne želi govoriti. Krenuli su oštro s marketinškim aktivnostima kako bi privukli upravo takve linije, no sve ovisi o mjerama i propisima koji će biti na snazi ovo ljeto. Pripreme se rade, nepoznanice postoje, vidjet ćemo kakvi će biti rezultati. Zaključno, gospodin Borić dao je svoje viđenje cijele situacije. Jasno je jedno, zrakoplovstvo neće nestati. Postoji puno nepoznanica, to je vrlo jasno, stoga je teško reći kada će se ono vratiti, neke nove simulacije kažu 2022. godine, no to sve ovisi o mjerama koje će se provoditi, koliko će se brzo pronaći cjepivo ili lijek za bolest, hoće li biti još valova pandemije, no Hrvatska kao velika turistička destinacija mora ići sa svojim visokim standardima. Na taj će se način gosti koji dolaze u Hrvatsku osjećati sigurnije i to možemo pripremati već sada za sezonu 2021. jer je jasno da će to biti godina u kojoj će se turističke destinacije boriti za svakog gosta.

Pretplati se i primaj tjedne novosti!

Sudjeluj

Pratite nas

Info

© Croatian Aviation 2020.