S promjenom sata na snagu stupa ljetni red letenja!

Updated: Mar 28

Pomicanjem kazaljki jedan sat unaprijed u noći sa subote na nedjelju (27. na 28. ožujak 2021.) na sjevernoj hemisferi započinje ljetno računanje vremena.

Promjenom računanja vremena u zračnom se prometu događa jedna bitna stvar - na snagu stupa ljetni red letenja!


U godinama prije globalne pandemije to je značilo uvođenje na desetke linija već s prvim danom ljetnog računanja vremena odnosno ljetnog reda letenja prema hrvatskim zračnim lukama. Tako su se u Hrvatsku vraćali brojni prijevoznici, Emirates je zamijenio FlyDubai na liniji između Dubaija i Zagreba, Korean Air je letio direktno između Seula i Zagreba, Eurowings je pokretao niz linija iz Njemačke prema zračnim lukama na obali, Ryanair je pokretao operacije prema Zadru, niz je zaista dug.


Kompanije jednostavno uzimaju promjenu sata kao "okidač" za pokretanje letova, dani su dulji, vremenske prilike su povoljnije, a promjena na ljetni red letenja uglavnom stupa na snagu prije blagdana Uskrsa, koji u Hrvatskoj tradicionalno označava početak predsezone.

Što se tiče avioindustrije, proljeće ove godine nije došlo. Sukladno najavama aviokompanijama prema hrvatskim zračnim lukama, navedeni faktori koji utječu na uvođenje linija s početkom ljetnog reda letenja ove godine jednostavno nisu dostatni s obzirom na to da na drugoj strani imamo globalnu pandemiju, putničke restrikcije, smanjenju potražnju, skupe karte, veliku količinu otkazanih letova i bojazan da će se to dogoditi kad putnik dođe na odredište s povratnim letom te nisku stopu procijepljenosti u gotovo svim europskim zemljama.


Iz navedenih razloga početak ljetnog reda letenja ove će godine više sličiti na red letenja aviokompanija prema Hrvatskoj u siječnju i veljači, tradicionalno "najslabijim" mjesecima po pitanju izbora linija i avioprijevoznika za putovanja.



Uzmemo li uz to činjenicu da se cijeloj priči oko globalne pandemije ne nazire kraj, osobito ako pratimo brojke zaraženih u Hrvatskoj i, još važnije, u našim tradicionalnim emitivnim tržištima (poput Italije, Njemačke, Francuske, Velike Britanije, Poljske, Češke, Slovenije i drugih), jasno je da su kompanije skeptične i još ne pokreću operacije prema hrvatskim zračnim lukama. Razlog je jednostavan - putnika nema ili ih je nedovoljno malo!

Kada i gdje ćemo moći putovati?

Iako smo prošle godine u ovo vrijeme bili u lockdownu (ne samo Hrvatska već cijela Europa) te je iz Hrvatske postojala tek jedna međunarodna linija (Zagreb - Frankfurt), situacija je danas znatno bolja. Iz Zagreba je moguće letjeti direktno prema desetak međunarodnih odredišta, a nekoliko međunarodnih linija ima i Zračna luka Split. Dubrovnik će također s početkom ljetnog reda letenja imati dvije međunarodne linije (aviokompanije Lufthansa i Iberia), dok sve ostale hrvatske zračne luke (Osijek, Pula, Rijeka, Zadar i Brač) trenutno nemaju najavljenih međunarodnih linija.


Naime, kompanije zbog niske potražnje odgađaju početak operacija na svojim sezonskim linijama i hrvatske zračne luke u tom smislu nisu izuzetak. Izgledno je da će se dogoditi repriza prošlogodišnje ljetne sezone - značajniji promet možemo očekivati od kraja svibnja.

Svi oni koji su iz nekog razloga morali putovati ovih dana, ali i prethodnih mjeseci, primijetili su određeno povećanje cijena karata. Mnogo pritužbi stiglo nam je i na hrvatskog nacionalnog avioprijevoznika koji, s obzirom na to da trenutno ima monopol na većini linija iz Hrvatske, u ponudi ima značajno skuplje karte nego što je to bilo u ljeto 2019. godine. Croatia Airlines u tom smislu nije izuzetak, cijene aviokarata u prosjeku su više i kod drugih aviokompanija, s obzirom na to da računaju upravo na putnike koji moraju putovati i koji su iz niza razloga prisiljeni kupiti kartu i doći na odredište.


Za očekivati je da će u ljetnoj sezoni (jednom kada ona zaista i dođe), kada veći broj prijevoznika bude prisutan u hrvatskim zračnim lukama, cijene karata za letove blago pasti, prije svega iz razloga što će kompanije pokušati na bilo koji način popuniti svoje kapacitete. Ponuda će, kao i prošle godine, vjerojatno biti veća od potražnje, pa će se cjenovnom politikom pokušati motivirati putnike na putovanja.


Promjene su velike, drastične, radi se o najvećoj krizi u povijesti avioindustrije. Ništa kao pandemija ovog virusa nije uzdrmalo industriju koja je, realno gledajući, do 2019. godine gotovo konstantno rasla (u broju linija, ponuđenog kapaciteta i prevezenih putnika). Izuzetak je tek nekoliko godina u posljednja dva desetljeća kada je broj prevezenih putnika stagnirao ili tek blago pao (erupcija vulkana na Islandu, ekonomska kriza 2007. - 2008., epidemija SARS-a, teroristički napad na New York).

Što nas čeka ovog ljeta?

Brojni će prijevoznici, baš kao i prošle, krizne godine, pokrenuti međunarodne linije prema hrvatskim zračnim lukama. Po logici stvari, broj linija ne bi trebao biti manji u odnosu na prošlu godinu, postoji nekoliko valjanih razloga: o ovoj pandemiji danas znamo puno više nego prije godinu dana, postoji inicijativa za ujednačenim mjerama slobodnog kretanja unutar Europske unije, započelo je cijepljenje stanovništva (o dinamici ovdje nećemo pisati). Također, veliki broj ljudi prošlog ljeta nije putovao iz predostrožnosti, straha ili nejasnih i nepotpunih informacija, no jasno je da danas postoji veliki interes ljudi za ponovnim putovanjima, što je nakon više od godinu dana svih mogućih restrikcija sasvim logična stvar.

U periodu od kraja svibnja do kraja kolovoza prošle godine Hrvatska je bila poželjno turističko odredište, no zatim je zbog porasta zaraženih veliki broj zemalja (osobito onih od kuda tradicionalno dolazi veći broj turista) Hrvatsku stavilo na crvenu listu, pa je ljetna sezona završila značajno ranije. Ako epidemiološka situacija u Hrvatskoj ove godine bude povoljna, nema razloga da ni ove godine ne zabilježimo isti ili veći broj turista u odnosu na prošlu godinu. Jasno je da broj turista neće pratiti i broj prevezenih putnika u zračnom prometu prema Hrvatskoj, prije svega zbog toga što su u Hrvatskoj i prošle godine nedostajali aviogosti, koji su se umjesto zračnog, na odmor kod nas odlučili doći cestovnim putem (uglavnom osobnim automobilima).

Putovanje zrakoplovom danas se smatra mjestom lake zaraze - potpuno neopravdano

IATA-ina javno dostupna statistika kaže da je broj zaraženih putnika na letovima od početka izbijanja pandemije vrlo mali. Ipak, postoji određena skepsa kod putnika koji putovanje zrakoplovom trenutno smatraju vrlo opasnim (u vidu moguće zaraze) što nije objektivno. Postavlja se pitanje kako je onda putovanje autobusom ili vlakom sigurnije kada u odnosu na putovanje zrakoplovom vremenski traje značajno dulje? Također, ni autobusi ni vlakovi nemaju ugrađene HEPA filtere za pročišćavanje zraka u putničkoj kabini, dok zrakoplovi to imaju čime se mogućnost zaraze svodi na najmanju moguću razinu (upravo to potvrđuje IATA-ina statistika).


Pred nama je još jedna skromna sezona u vidu zračnog prometa u Hrvatskoj, skromna u usporedbi s godinama prije izbijanja pandemije. U cijeloj 2020. godini kroz hrvatske je zračne luke prošlo tek nešto više od 2,1 milijuna putnika. U rekordnoj 2019. godini imali smo gotovo 11,4 mlijuna putnika!

Pretplati se i primaj tjedne novosti!

Sudjeluj

Pratite nas

Info

© Croatian Aviation 2021.