• Croatian Aviation

Prometni tokovi putnika i vrste putničkih terminala u zračnim lukama

Zašto Zagrebačka zračna luka nema satelitski raspored terminala kao neke „velike“ svjetske zračne luke? Zašto Zračna luka Osijek posjeduje samo jednu etažu za prihvat i otpremu putnika? Što je to uopće putnički terminal?

Photo: Zagreb Airport

Putnički terminal služi za prihvat i otpremu putnika i prtljage. U njima se nalazi i cijeli niz komercijalnih sadržaja za udovoljavanje potreba putnika kao što su restorani, duty-free shopovi i sl. Ovisno o potrebi i količini prometa zračne luke postoje nekoliko konfiguracija putničkih terminala.


Konfiguracija putničke zgrade može se podijeliti na jednostavne, linearne, fingerske, satelitske, kombinirane, višeterminalne i hibridne prema horizontalnoj distribuciji prometnih tokova, a prema vertikalnoj na: jednoetažne, jednoipoletažne i dvoetažne. U hrvatskim zračnim lukama uglavnom prevladavaju jednostavne i jednoetažne putničke zgrade, ali postoji par izuzetaka. Izgradnjom novog putničkog terminala u Zračnoj luci Franjo Tuđman, Zračnoj luci Dubrovnik, kao i u Zračnoj luci Split promijenili su se prometni tokovi putnika i prtljage.


Novi putnički terminal Zračne luke Franjo Tuđman je dvoetažni terminal – takva konfiguracija se najčešće koristi kod većih zračnih luka. Odlazni tok putnika je na gornjoj etaži, dok je dolazni tok putnika na donjoj etaži, s time da je ulazak putnika u dolasku iz zrakoplova preko aviomostova na gornju etažu odakle se putnici spuštaju na donju etažu.

Zagreb Airport, photo: Josip Škof

Zračna luka Dubrovnik posjeduje jednoipoletažni terminal koji je namijenjen za zračne luke s većim brojem putnika jer osigurava više prostora za putnike od jednoetažne konfiguracije. Putnici u odlasku ulaze preko aviomostova u zrakoplov. Jednoetažna konfiguracija postoji u svim ostalim zračnim lukama u Hrvatskoj.


Što se tiče horizontalne podjele, može se zaključiti da u Hrvatskoj postoji samo jednostavna konfiguracija koju čini centralizirana putnička zgrada. Takva konfiguracija se uobičajeno koristi u manjim i srednjim zračnim lukama.

Zagreb Airport, photo: Google maps

Primjer linearne konfiguracije bi bila nedavno zatvorena Zračna luka Berlin Tegel u Njemačkoj, ovakva konfiguracija pruža jednostavnu i kratku vezu između parkirališta za automobile i zrakoplova.

Berlin Tegel, photo: Google maps

Nadogradnjom centralnog putničkog terminala dolazimo do „fingerske“ konfiguracije koja omogućuje povećanje kapaciteta sučelja prema stajanki, tj. omogućuje većem broju aviona da pristanu uz „finger“ s aviomostovima. „Fingerska“ koncepcija stvara manje troškove eksploatacije, jer su osnovne funkcije u središnjem dijelu koji se povezuju „fingerima“ kao hodnicima i čekaonicama uzduž „fingera“, ali u slučaju većih udaljenosti potrebno je postaviti pokretne trake. Terminal 1 Zračne luke Frankfurt primjer je „fingerske“ konfiguracije terminala.

Frankfurt Airport, photo: Google maps

Putnički terminal sa satelitima je sličan putničkom terminalu s „fingerima“. Omogućuje pristajanje većeg broja aviona uz satelite s aviomostovima. Izlazne čekaonice se nalaze u satelitima. Hodnici koji povezuju centralni putnički terminal sa satelitima ne služe za prihvat zrakoplova pa se često postavljaju podzemno. Time se oslobađa više prostora na stajanci za zrakoplove i povećava kapacitet satelita. Ovisno o broju putnika same zračne luke, transport hodnicima može se odvijati pokretnim trakama ili tračničkim sustavom. Primjer zračne luke sa satelitskom konfiguracijom je Zračna luka Charles de Gaulle u Parizu.

Pariz CDG, photo: Google maps

Putnički terminal s kombiniranom konfiguracijom predstavlja kombinaciju putničkih zgrada s fingerima i satelitima. Središnja putnička zgrada sadrži većinu funkcija za prihvat i otpremu, često ima fingere i odmaknute satelite. Ovakvo rješenje se izvodi na velikim zračnim lukama i primjer je Terminal 5 na Zračnoj luci Heathrow u Londonu.

London LHR, photo: Google maps

Više terminalna koncepcija nastala je zbog nemogućnosti proširenja prvotnog terminala. Proizašla je tijekom dužeg razvoja zračne luke. Hibridni putnički terminal ima aviomostove i otvorena mjesta do kojih se putnici najčešće prevoze autobusima. Otvorena mjesta koriste se u vrijeme vršnih opterećenja za prihvat aviona koji pružaju nižu razinu usluge jer je cijena usluge na otvorenom mjestu niža nego uz aviomostove. Hibridni terminali nisu isključiva kategorija jer većina hibridnih terminala pripada i u neku od prije navedenih koncepcija.

Novoizgrađeni terminali u zračnim lukama u Dubrovniku, Splitu i Zagrebu omogućuju dodatni kapacitet za otpremu putnika i udovoljavaju trenutnoj potražnji, time možemo zaključiti da nema potrebe za promjenom konfiguracija terminala u zračnim lukama u Hrvatskoj. Razvijanjem i povećanjem putničkog zračnog prometa u Zračnoj luci Franjo Tuđman moguće je proširiti istočni krak terminala u relativno kratkom vremenskom roku. Uzimajući u obzir pandemiju COVID-19 i trenutno smanjenje potražnje za zračnim prometom možemo zaključiti kako trenutno nema potrebe za proširenje putničke zgrade ZL Franjo Tuđman.

Pretplati se i primaj tjedne novosti!

Sudjeluj

Pratite nas

Info

© Croatian Aviation 2021.