• Croatian Aviation

Najskuplji projekt bivše države: zrakoplovna vojna baza s podzemnim objektom u srcu Like!

Posjetili smo Željavu, bivšu zrakoplovnu vojnu bazu poznatu zbog podzemnog objekta kodnog imena Objekt 505, u podnožju planine Plješivice, na samoj granici Hrvatske i BiH.

Jedan od ulaza u objekt "Klek"

S obzirom na vrijeme kada je ova vojna baza građena, njenu veličinu, količinu utrošenog materijala, objekt bez pretjerivanja spada među impresivne. Danas je Željava potpuno zapuštena i poprilično opasna, no upravo zbog toga postala je meta mnogih entuzijasta koji vole vojnu i ratnu povijest, zrakoplovstvo i napuštene objekte.

Zašto baš ondje?


Položaj objekta izabran je poslije opsežnih studija pri čemu se najviše vodilo računa o njegovom geostrateškom značaju. Osnovni zahtjev bio je da se mora nalaziti na tadašnjoj državnoj geostrateškoj osnovici: dovoljno u dubini državnog teritorija kako bi se mogao dugotrajno i uspješno braniti, a ravnomjerno udaljen od najvažnijih strateških ciljeva i objekata. Procjene su također tražile da novi objekt mora biti sposoban izdržati udar bombe od 20 kilotona u prvom naletu, a izgradnja se vršila po uzoru na slične objekte u Švedskoj. Prilikom izbora lokacije idejnim tvorcima i projektantima išlo je na ruku to što se upravo u tako projektiranom pojasu nalazilo nekoliko povoljno razmještenih planina pa je stoga izbor pao upravo na Plješevicu. Njen geomorfološki sastav bio je idealan za takvu vrstu objekta, što je pak, s druge strane, pred graditelje postavilo vrlo teške zadatke i terenske radove.

Sama planina predstavljala je idealnu prepreku bilo kakvom iznenadnom napadu, vrlo blizu nalazi se i Velebit, zatim Jadransko more, dok je sa druge strane slavonska ravnica koja je neprijateljima onemogućavala iznenadno približavanje objektu.

Objekt je građen kako bi služio u sljedećih nekoliko desetljeća bez većih prepravki. Uzimajući u obzir pravilno procijenjene geostrateške karakteristike, vrlo povoljnu logističku bazu, blizinu pomoćnih zračnih luka, objekata i ostalih resursa, može se reći da je i vojni značaj objekta bio golem.


Kada je sve krenulo?


Projektiranje, odnosno razrada osnovne ideje, konkretizirala se još 1954. godine, poslije odluke političkog i vojnog vrha. Godinu dana kasnije zapovjedništvo ratnog zrakoplovstva formiralo je komisiju koja je, analizirajući brojne uvjete, predložila izradu programa i projektne dokumentacije. Originalni plan nije bio tako grandiozan, no glavni je projekt zatim proširen do veličine u kojoj je objekt kasnije i realiziran. Izgradnja je bila uvjetovana sastavom zemljišta, s povoljnom morfološkom slikom – prirodnim uvalama za ulaze i grebenima koji ih razdvajaju. Aerodrom je građen do 1968. godine kada je ubrzano, zbog krize u tadašnjoj Čehoslovačkoj, pušten u rad. Tijekom idućih godina stalno je dorađivan i opreman novom opremom, a građen je punih 12 godina.


Kako je izgledao sami objekt u utrobi Plješivice?

Taktičko-tehničke osobine bile su impresivne: tri galerije za smještaj 58 zrakoplova međusobno su bile povezane u obliku slova M s produženim srednjim krakom. Profil galerija izgrađen je prema dimenzijama zrakoplova koji su posjedali Klek (MiG 21). Nalazile su se tu među ostalima i skladišta raketa i bombi, tankovi s gorivom, elektrogeneratorska postrojenja, klima komore, kuhinja, učionice, ambulanta. Vanjski dio objekta – aerodrom, sastojao se od pet staza (dvije poletno-sletne i tri poletne).

Shema podzemnog objekta, photo: zeljava-lybi.com

Baza je opskrbljivana kerozinom vlastitim cjevovodom iz vojnog skladišta kod Bihaća. Zrakoplovi su unutar objekta razmještani elekto-akomulatorskim tegljačima. Svako mjesto za parkiranje imalo je svoj priključak za punjenje zrakoplova gorivom. Predviđeni su životni i radni uvjeti za namjensko korištenje objekta s punom autonomijom do 30 dana.


Fotogalerija: Željava iz povijesti (izvor: wikipedia)

Teška armirano-betonska vrata, koja su odjeljivala galerije od vanjskog utjecaja, bila su smještena u zasebnim nišama sa strane galerija i imala su ugrađene protu-udarne ventile. Zatvarala su se ručno ili električnim putem, u jednoj galeriji i hidraulički. Klimatski uvjeti u samom objektu bili su idealni.


Kraj funkcioniranja zrakoplovne vojne baze


Kada se vojno-politička i sigurnosna situacija u bivšoj državi toliko pogoršala da je bilo očigledno da će se aerodrom naći u bezizlaznom okruženju, donesena je odluka da se on uništi. To se i dogodilo 16.05.1992. godine u 5 i 30 sati ujutro s preko 50 tona eksploziva. Uzletno-sletne staze minirane su u razmacima od 50 do 100 metara. Većina osoblja koja je do tada djelovala u bazi transportirana je zrakoplovima B707, B727 te DC-9 nekoliko dana prije potpunog uništenja ove baze.

Na početku Domovinskog rata neprijateljska je vojska više puta djelovala sa ovog aerodroma. U rujnu 1991. godine MIG21 poletio je sa Željave te raketirao TV odašiljač na Sljemenu, a 07. listopada iste godine raketirani su Banski Dvori.

Hrvatski vojnici koji su se zatekli na početku rata na Željavi uspjeli su Hrvatskoj vojsci osigurati MIGove. Naime, 04. veljače 1992. godine pukovnik Danijel Borović preletio je iz Željave u Pulu te je time HV-u na raspolaganje stavio prvi nadzvučni borbeni zrakoplov. Još su dvojica hrvatskih pilota, Ivan Selak i Ivica Ivandić, preletjela prema Hrvatskoj, dok je Rudolf Perešin zrakoplov MIG-21 spustio u Klagenfurt.


Željava danas

Miniranjem objekata aerodroma i uzletno-sletnih staza aerodrom je u potpunosti stavljen izvan upotrebe. Stupanj oštećenja varira po objektima. Vanjski objekti su u potpunosti uništeni, a ostaci su vidljivo pod utjecajem prirode zarasli. Iako se na mnogim mjestima vide mjesta detonacija, podzemni objekt Klek miniranjima nije srušen i u potpunosti je prohodan. Najveći dio devastacije je uslijedio u posljednjih nekoliko godina, jer je objekt na meti sakupljača sekundarnih sirovina. Kako se u neposrednoj blizini aerodroma tijekom agresije na Hrvatsku nalazila crta razdvajanja, cijelo područje aerodroma je minirano. HV je aerodrom i cijeli objekt proglasila neperspektivnim, te je u skladu s pograničnim sporazumima prema kojima vojne jedinice ne smiju obitavati u području od 15 km od državne granice napustila sami aerodrom.


Fotogalerija: Željava danas

Tuneli objekta Klek (podzemni dio zračne luke Željava) teško je oštećen od agresora koja ga je 1992. minirala, pojedini dijelovi tunela su u jako lošem stanju, pa im prijeti opasnost od potpunog urušavanja. Cjelokupni objekt je onečišćen PCB spojevima i opasan po zdravlje, a ionizacijski detektori dima, kojih je bilo na stotine po stropovima tunela, vrebaju sadržajem radioaktivnog americija-241 koji se lako apsorbira u plućima i može izazvati karcinom i genetska oštećenja u ekstremnim slučajevima. Uništavanjem zračne luke napravljena je i velika ekološka šteta, otkrivena je visoka koncentracija kemijskih spojeva, polikloriranih bifenila (PCB), osobito u tunelu 1.


Pažnja!


Ukoliko se odlučite na posjet objektu Klek, budite vrlo oprezni jer se na određenim mjestima unutar objekta nalaze veliki komadi betona koji vise sa stropa, dok na drugim mjestima postoji opasnost od urušavanja.


Zaštite dišne organe s obzirom na to da je dokazana onečišćenost zraka u podzemnim objektima.


NIKAKO nemojte napuštati betonirane i asfaltirane površine oko samog objekta, područje je iznimno zagađeno minama (doslovno na metar od betona / asfalta) i razminiranje tog područja od strane HCR-a je trenutno u tijeku.


Ukoliko se nađete na prostoru bivše baze, vrlo vjerojatno ćete naići na policiju, koja se ovdje nalazi kako bi vas upozorila na opasnosti koje smo i mi naveli, no glavna im je zadaća čuvanje granice s obzirom na to da je upravo na području bivše vojne baze ustaljena ruta ilegalnih prijelaza granice između BiH i Hrvatske. Iz tog je razloga raskrčena i šuma (vidljivo gore u galeriji) po planini kako bi se lakše vršio nazdor same granice.

Pretplati se i primaj tjedne novosti!

Sudjeluj

Pratite nas

Info

© Croatian Aviation 2020.