Kada i zašto zrakoplovi slijeću u alternativnu zračnu luku?
Blizu smo početka zimskog reda letenja u kojem će, kao i svake godine, biti povećan broj letova koji su umjesto na planirano odredište sletjeli u alternativnu zračnu luku. Donosimo vam kratko objašnjenje zašto je tome tako.
U jesenskim i zimskim mjesecima vremenski uvjeti su nepovoljniji u odnosu na one ljeti, no zbog toga zrakoplovi ne ostaju na zemlji a putnici nastavljaju koristiti zračni promet. Iako će zima koja je pred nama biti potpuno drugačija u odnosu na prošlogodišnju (pritom naravno mislimo na globalnu pandemiju), određeni broj letova bit će otkazan zbog loših vremenskih uvjeta, dok će određeni zrakoplovi završiti u alternativnim zračnim lukama.
Što je alternacija?
ICAO definira alternativnu zračnu luku kao onu u koju bi zrakoplov mogao sletjeti u slučaju kada je nemoguće ili nije preporučljivo sletjeti u planiranu zračnu luku. Ta alternativna zračna luka mora biti otvorena, u mogućnosti pružiti uslugu i svu potrebnu opremu te mora biti spremna za prihvat određenog tipa zrakoplova.
Alternativne zračne luke možemo podijeliti u tri kategorije:
alternativna zračna luka po polijetanju,
alternacija na ruti,
alternacija na odredištu.
Alternativna zračna luka po polijetanju jest zračna luka u koju bi zrakoplov mogao sletjeti, kratko nakon polijetanja, ako pritom nije moguće sletjeti u zračnu luku iz koje je zrakoplov i poletio.
Alternacija na ruti jest zračna luka u koju bi zrakoplov mogao sletjeti dok je u letu (en-route) u slučaju da se zbog bilo kojeg razloga ukaže potreba za time.
Alternacija na odredištu jest zračna luka u koju bi zrakoplov mogao sletjeti ako nije moguće ili se ne preporučuje slijetanje u originalno planiranu zračnu luku.
U planu leta trebala bi biti navedena alternativna zračna luka po polijetanju ako su meteorološki uvjeti u zračnoj luci iz koje zrakoplov polijeće ispod dozvoljenih minimuma za slijetanje ili ako iz nekog drugog razloga nije moguće vratiti se u polazišnu zračnu luku. Za zrakoplove s dva motora takva alternacija mora biti u roku od jednog sata leta s jednim aktivnim motorom.
Najmanje jedna alternativna zračna luka mora biti navedena u operativnom i ATS planu leta ako će se let izvoditi prema IFR-u, osim ako se ne primjenjuje jedno od sljedećeg:
nakon što se uzmu u obzir svi relevantni čimbenici, sigurno je da će VMC prevladati za prilaz i slijetanje,
u vrijeme očekivanog slijetanja, dostupno je više od jedne uzletno - sletne staze (USS), a najmanje jedna od tih USS ima instrumentalni prilaz,
zračna luka je izolirana i umjesto alternacije potrebno je uzeti dodatno gorivo. Točka bez povratka (PNR) je određena i ne smije ju se proći, osim u slučaju kada je sigurno da će vremenski i drugi uvjeti u vrijeme očekivanog dolaska u destinaciju biti povoljni za slijetanje.
Razlozi preusmjeravanja zrakoplova odnosno odlaska na alternaciju su brojni. Od loših vremenskih uvjeta u odredišnoj zračnoj luci (jak vjetar, magla i sl.), tehničkih problema, štrajka, zbog zdravstvenog stanja putnika ili članova posade, pa i zbog ponašanja samih putnika.
Što se događa s putnicima u slučaju slijetanja u alternativnu zračnu luku?
Dvije su opcije. Ili će zrakoplov nakon određenog vremena (kada se steknu uvjeti) ponovno poletjeti prema planiranoj destinaciji, ili ćete iz zračne luke u koju ste neplanirano sletjeli nastaviti putovanje prema vašem odredištu nekim drugim prijevoznim sredstvom (uglavnom autobusom ili vlakom).
Ovakve se situacije u zimskim mjesecima događaju i u Hrvatskoj, osobito na letovima Croatia Airlinesa iz Zagreba za Dubrovnik, kada zbog jake bure zrakoplov ne može sletjeti u Dubrovnik već odlazi na alternaciju koja je uglavnom Zračna luka Split. Putnici iz Splita zatim nastavljaju putovanje prema Dubrovniku autobusom.
Prije nekoliko dana zrakoplov Trade Aira poletio je iz Rijeke prema Osijeku, no s obzirom na gustu maglu u osiječkoj zračnoj luci, zrakoplov ondje nije mogao sletjeti već je otišao na alternaciju u Zračnu luku Zagreb.
Iako je jasno da ste se kao putnici odlučili na putovanje zrakoplovom jer je ono najbrži način prijevoza od točke A do točke B, odlazak zrakoplova na alternaciju zbog loših vremenskih uvjeta dogodio se zato što u tom trenutku slijetanje u planiranu zračnu luku nije bilo sigurno niti moguće, predstavljalo je određeni rizik koji kapetan nikada neće prihvatiti već će se odlučiti za sigurno slijetanje u alternativnu zračnu luku.
Iako će to za putnika značiti višesatno kašnjenje u dolasku na krajnje odredište, sigurnost putnika, posade i zrakoplova uvijek je na prvom mjestu i to kao putnici moramo imati na umu.