Imaju li naše zračne luke potrebu za drugom uzletno-sletnom stazom?

Pitate li se zašto hrvatske zračne luke ne posjeduju dvije ili pak više uzletno-sletnih staza kao neke „velike“ zračne luke kao što su Amsterdam i London Heathrow? Zašto Split ne posjeduje 8 uzletno-sletnih staza kao Chicago O'Hare ili zašto Zagrebačka zračna luka nema 6 uzletno-sletnih staza kao zračna luka u Denveru? Izgradnjom druge uzletno-sletne staze u zračnoj luci u Dublinu, kao i „umetnute“ staze u zračnoj luci u Beogradu pojavljuju se ova pitanja.

Photo: Josip Skof/MZLZ

Zašto druga uzletno-sletna staza? Druga uzletno-sletna staza povećava kapacitet zračne luke, preciznije povećava mogući broj zrakoplovnih operacija, odnosno broj slijetanja i polijetanja zrakoplova. Izgradnja druge uzletno-sletne staze, također, omogućuje nesmetano odvijanje zrakoplovnih operacija zračne luke dok su na jednoj građevinski radovi. Izgradnjom druge uzletno-sletne staze omogućuje se bolja povezanost u vidu povećanja broja linija, kao i rast broja prevezenih putnika i tereta u zračnoj luci.


Trebaju li hrvatske zračne luke drugu uzletno-sletnu stazu?

Potreba za drugom uzletno-sletnom stazom se određuje prema različitim kriterijima, a neki od njih su:

  • broj zrakoplovnih operacija zračne luke (broj polijetanja i slijetanja),

  • ruža vjetrova (nepovoljna orijentacija postojeće uzletno-sletne staze),

  • izgradnja nove uzletno-sletne staze zbog drugačije namjene (radi vojne uporabe).

U Hrvatskoj samo Zračna luka Zadar posjeduje dvije uzletno–sletne staze, sve ostale hrvatske zračne luke posjeduju jednostruku uzletno-sletnu stazu. Usredotočimo se na broj operacija zračne luke, kao primjer izdvojiti ćemo 3 zračne luke u Hrvatskoj s najvećim brojem putnika i promotriti njihov broj zrakoplovnih operacija.


Zračna luka Franjo Tuđman ostvarila je 45 606 zrakoplovnih operacija u 2019. godini, splitska zračna luka ostvarila je nešto manji broj operacija od Zračne luke Franjo Tuđman i broj operacija iznosi 29 099, a Zračna luka Dubrovnik 22 700 zrakoplovnih operacija u istoj godini.

Okvirni kapacitet jedne uzletno-sletne staze iznosi 195 000 do 240 000 zrakoplovnih operacija godišnje što je znatno veći broj zrakoplovnih operacija nego sve zračne luke u Hrvatskoj kombinirano!

Najveće zračne luke na svijetu koje koriste samo jednu uzletno-sletnu stazu za zrakoplovne operacije su zračna luka Gatwick pokraj Londona i Zračna luka Mumbai u Indiji. Zračna luka Gatwick posjeduje paralelnu sekundarnu uzletno-sletno stazu koja se zbog svoje blizine glavnoj stazi može koristiti samo kada je glavna staza zatvorena, 2019. godine ostvarila je 284 987 zrakoplovnih operacija, što je znatno više od svih hrvatskih zračnih luka.

London Gatwick Airport, photo: Wikimedia

Bitno je napomenuti da se paralelne uzletno-sletne staze dijele na 3 kategorije ovisno o samom razmaku između njih:

  • Uzletno-sletne staze užeg razmaka (215-761m),

  • srednjeg razmaka (762-1310m) i

  • širokog razmaka (1311m i više).

Pri užem razmaku, u IFR uvjetima, zrakoplovne operacije na jednoj stazi ovise o operacijama na drugoj stazi, dok pri širem razmaku (1311m i više) operacije na stazama su u potpunosti nezavisne. Razmak, odnosno nedostatak većeg razmaka uzletno-sletnih staza je ujedno i razlog zašto londonski Gatwick koristi samo jednu uzletno-sletnu stazu.


Zračna luka Mumbai, kao i Zračna luka Gatwick, posjeduje dvije uzletno-sletne staze, ali utvrđeno je da su zrakoplovne operacije s jednom stazom zapravo učinkovitije nego operacije križajuće konfiguracije uzletno-sletnih staza po kojoj je druga najveća Indijska zračna luka poznata. Križajuća konfiguracija se vrlo često koristi kod zračnih luka koje su izložene snažnim vjetrovima različitoga smjera, takva konfiguracija ima okvirni kapacitet od 200 000 do 265 000 godišnjih operacija, a sami kapacitet ovisi o točki križanja (npr. na sredini ili na kraju). Vrijedi napomenuti kako kapacitet križajuće konfiguracije je gotovo jednak kapacitetu jednostruke uzletno-sletne staze u IFR uvjetima. Najpoznatiji primjer bi bila Varšavska zračna luka u Poljskoj.

Warsaw Chopin Airport, photo: avionews.it

Razmak staza veći od 1311m omogućuje potpuno nezavisne zrakoplovne operacije na jednoj i drugoj stazi. Okvirni broj operacija kod širokog razmaka između paralelnih uzletno-sletnih staza iznosi 305 000 do 370 000 godišnje. Primjer ove konfiguracije staza bi bila zračna luka München i Heathrow koje ostvaruju preko 400 000 zrakoplovnih operacija godišnje. Obje zračne luke imaju putničke terminale između paralelnih uzletno-sletnih staza što je najpovoljnije za odvijanje zrakoplovnih prometnih tokova.

Munchen Airport, photo: Wikimedia

Negativne strane izgradnje uzletno-sletnih staza

Zračne luke zauzimaju veliku, može se čak reći i ogromnu količinu prostora. Proširivanje zračne luke, uključujući izgradnju novih uzletno-sletnih staza zauzima još više prostora. Također, izgradnja dodatnih staza ima znatan utjecaj na floru i faunu, kao i na buku koju dodatne zrakoplovne operacije proizvode. Vrijedi napomenuti da se zračne luke uglavnom nalaze u blizini naseljenih područja čija proširenja i nadogradnja mogu znatno narušiti na kvalitetu življenja obližnjih stanovnika.


Za kraj…

Izgradnja druge uzletno-sletne staze je iznimno skupocjen projekt koji se treba proučiti sa svih mogućih aspekta. Mnoge svjetske zračne luke si ne mogu priuštiti izgradnju dodatne staze zbog različitih kriterija i preduvjeta. Pošto niti jedna Hrvatska zračna luka nije ni blizu maksimalnom kapacitetu jednostruke uzletno-sletne staze i uzimajući u obzir da bi Zračna luka Split i Zračna luka Dubrovnik imale velikih problema oko izgradnje druge staze zbog same konfiguracije terena oko njih, kao i trenutnu situaciju pandemije COVID-19 u kojoj mnoge velike zračne luke privremeno zatvaraju svoje staze, možemo zaključiti da niti jedna Hrvatska zračna luka nema potrebu za drugom uzletno-sletnom stazom u bližoj budućnosti.

Pretplati se i primaj tjedne novosti!

Sudjeluj

Pratite nas

Info

© Croatian Aviation 2021.