• Croatian Aviation

Concorde - zrakoplov brži od zvuka kojeg više nema

Concorde je bio turboreaktivni nadzvučni putnički zrakoplov, rezultat anglo-francuskog dogovora na razini vlada, te zajednički proizvod Aérospatialea i British Aircraft Corporationa. Nakon prvog leta 1969., uveden je u službu 1976. godine, a povučen je iz prometa 2003., nakon 27 godina službe.

Concorde je redovno letio na prekooceanskim linijama s londonske zračne luke Heathrow (British Airways) i pariške zračne luke Charles de Gaulle (Air France) za njujorški JFK i washingtonski Dulles, rentabilno na rekordnim brzinama, za manje od polovice vremena potrebnog standardnim putničkim zrakoplovima.


Sa samo 20 izrađenih primjeraka i vrlo dugim i skupim razvojnim programom, Concorde nije bio komercijalno uspješan projekt, te su se samo British Airways i Air France odlučili, uz državne subvencije, na kupnju ovog tipa zrakoplova. Kao rezultat nesreće Air Franceovog leta 4590 u Parizu 25. srpnja 2000., svjetske ekonomske situacije nakon napada 11. rujna, 2001., i drugih nepovoljnih faktora, povučen je iz prometa 24. listopada 2003., dok je zadnji let obavljen 26. studenog te godine.

Operativna karijera

Redovni letovi započeli su 21. siječnja, 1976. na rutama London - Bahrain i Pariz - Rio de Janeiro (preko Dakara). Kongres Sjedinjenih Država zabranio je slijetanje Concordeu u SAD, uglavnom iz protesta građana radi nadzvučnog buma, što je spriječilo pokretanje željene transatlantske rute. Ipak, američki savezni tajnik za transport dodijelio je Concordeu posebnu dozovolu za slijetanje u washingtonsku zračnu luku Dulles International, te su Air France i British Airways simultano započeli službu za Dulles 24. svibnja, 1976.


Kada je u veljači 1977. ukinuta američka zabrana na njujorškom aerodromu JFK, grad New York zabranio je Concorde lokalno. Zabrani je došao kraj 17. listopada 1977. Redovni letovi iz Pariza i Londona za njujorški JFK započeli su 22. studenog, 1977.

1977. British Airways i Singapore Airlines dijelili su Concorde za letove između Londona i Singapura (Singapore International Airport), preko Bahraina. Zrakoplov, BA G-BOAD, bio je obojen u Singapore Airlines boje s lijeve strane i British Airways s desne strane.


Oko 1981. u Velikoj Britaniji, budućnost Concordea izgledala je loše. Britanska vlada korištenjem Concordea svake je godine gubila novac, te su već poduzimane mjere da ga se ukine. Nacrt troškova predvidio je znatno smanjen trošak metalurških testiranja, jer je ispitni stol za krila skupio dovoljno podataka za idućih 30 godina te je mogao biti zaustavljen, ali svejedno, nakon dugogodišnjih gubitaka, vlada nije željela nastaviti s projektom. 1983, generalni direktor British Airwaysa uspio je osigurati prodaju prava na zrakoplov (tada državnom, kasnije privatiziranom) British Airwaysu za 16.5 milijuna funti, plus profite prve godine.


Rekord u letu prema istoku postavio je isti Air Franceov Concorde F-BTSD unajmljen od Concorde Spirit Toursa (USA), 15 i 16. kolovoza 1995. Taj posebni promotivni let obletio je svijet iz New Yorka/JFK za 31 sat, 27 minuta i 49 sekundi, uključujući šest slijetanja za nadopunu goriva u gradovima Toulouse, Dubai, Bangkok, Guam, Honolulu i Acapulco.


Iskustvo putnika

Iskustvo putnika razlikovalo se na mnoge načine od letova na podzvučnim komercijalnim letovima. Air France i British Airways konfigurirali su putničku kabinu kao jednu klasu s 100 sjedala - po četiri u redu sa središnjim prolazom. Visina kabine iznad prolaza bila je 1.8 m, te su kožna sjedala bila neobično uska. Razmak redova sjedala u putničkoj kabini bio je 970 mm, što je samo oko 180 mm više prostora za noge nego u standardnoj međunarodnoj ekonomskoj klasi. S malo prostora na stropu kabine, priručna prtljaga bila je strogo ograničena.


1990-ih, značajki uobičajenih u prvoj klasi i poslovnoj klasi u kabinama zrakoplova dugog doleta, kao video zabava, okretna ili oboriva sjedišta ili šetne zone, u Concordeu nije bilo. Ipak, znatno kraće vrijeme leta od otprilike 3,5 sata kompenziralo je te nedostatke. Plazma ekran u prednjem dijelu kabine prikazivao je visinu, vanjsku temperaturu i brzinu leta u km/h i Mach.

Da bi se nadoknadio nedostatak komfora održavan je visoki nivo usluge. Putnicima je nuđen besplatan šampanjac te su obroci posluživani u malom posuđu s srebrnim priborom. Iskustvo prolaska kroz zvučni zid pratio je lagani trzaj u akceleraciji, što je najavljivao jedan od pilota. Radi dvostruko veće visine u odnosu na visinu krstarenja konvencionalnog zrakoplova, pogled kroz prozore jasno je prikazivao zaobljenost Zemlje, te su turbulencije bile rijetke. Za vrijeme nadzvučnog krstarenja, iako je vanjska temperatura bila oko -60 °C, kompresija zraka zagrijavala bi vanjsku oplatu na otprilike +120 °C, što je prozore činilo vrućim na dodir i stvaralo primjetan porast temperature duž kabine.


Concordeova brzina krstarenja premašivala je maksimalnu brzinu sumračnice, te je bio sposoban prestići rotaciju Zemlje. Na letovima prema zapadu bilo je moguće stići po lokalnom vremenu ranije u odnosu na vrijeme polaska leta. Na pojedinim rano večernjim transatlantskim letovima iz Pariza ili Londona, bilo je moguće poletjeti neposredno nakon sumraka i potom sustići sunce sletjevši po danu. British Airways je to koristio u promotivne svrhe sloganom "Stignite prije nego što krenete" (Arrive before you leave).


Karakteristike leta

Dok je konvencionalnim zrakoplovima za let New York - Pariz potrebno osam sati, prosječno vrijeme nadzvučnog leta na transatlantskoj ruti bilo je 3,5 sata, više od dvostruko brže u odnosu na podzvučne avione.


Bez drugih civilnih zrakoplova na visini krstarenja od oko 17 000 m, Concorde je koristio posebne transatlantske pruge. Takve SST ("Super-Sonic Transport"). Concorde je letio dovoljno brzo da se za vrijeme istočnog leta tjelesna težina svih osoba prisutnih u zrakoplovu privremeno smanji oko 1%, što je stvarao efekt centrifuge koji je brzini leta dodavao brzinu rotacije zemlje. Također je letio dovoljno visoko da se svakome u zrakoplovu dodatno smanji težina za 0.6% radi veće udaljenosti od središta Zemlje.


Povratak u službu

Nakon nesreće u Parizu svi su zrakoplovi ovog tipa povučeni iz prometa i radilo se na određenim prilagodbama. Prvi pokusni let nakon modifikacija uzletio je s londonskog Heatrowa 17. srpnja 2001. Pokusni let, koji je simulirao rutu London - New York proglašen je uspješnim, te je bio praćen i uživo na televiziji s publikom na lokacijama polijetanja i slijetanja


Prvi let s putnicima obavljen je 11. rujna, 2001., te je bio u zraku za vrijeme terorističkih napada u SAD-u. To nije bio komercijalni let, već su svi putnici bili zaposlenici British Airwaysa. Redovni komercijalni letovi ponovo su uspostavljeni 7. studenoga, 2001. s British Airwaysom i Air Franceom za New York.


Kraj jedne ere

10. travnja 2003, Air France i British Airways simultano su najavili povlačenje Concordea iz prometa kasnije te godine. Kao razloge naveli su mali broj putnika nakon nesreće 25. srpnja, 2000., krizu zračnih putovanja nakon napada na Sjedinjene Države 11. rujna, 2001., i povećavanje troškova održavanja.


Postojale su špekulacije da Concorde nije povučen iz navedenih razloga, već su za vrijeme prisilnog prizemljenja avio kompanije primijetile da se ostvaruje veća zarada podzvučnim prevoženjem svojih putnika prve klase.


Air France i Concorde

Air France svoje posljednje komercijalno slijetanje u SAD-u na letu Pariz - New York obavio je 30. svibnja 2003. Vatrogasna vozila napravila su tradicionalne vodene lukove nad F-BTSD na stajanci zračne luke JFK. Posljednji putnički let bio je charter let nad Biskajskim zaljevom.

Air France u New Yorku, photo: AP

Tijekom idućeg tjedna, 2. i 3. lipnja 2003, F-BTSD letio je posljednje letove iz Pariza za New York i natrag radi prijevoza osoblja kompanije i dugogodišnjih zaposlenika u Concordeovom pogonu Air Francea, te je posljednji let obavljen 27. lipnja 2003, povratkom F-BVFC u Toulouse. Nakon kraja službe, jedan je zrakoplov određeno vrijeme održavan (uključujući motore) za slučaj potrebe istrage nesreće 2000. godine. Zrakoplov je sada potpuno umirovljen, više nije u funkciji i otvoren je za javnost.


British Airways i Concorde

British Airwaysov posljednji polazak s Grantley Adams International Airport na Barbadosu bio je 30. kolovoza 2003. BA je proveo malu sjevernoameričku oproštajnu turneju u listopadu 2003. G-BOAG posjetio je Toronto 1. listopada 2003, nakon čega je letio za njujorški JFK, i 14. listopada za Washington. G-BOAD posjetio je Boston 8. listopada 2003, te je taj let postavio rekord najbržeg transatlantskog leta prema zapadu od 3 sata, 5 minuta i 34 sekunde.


Posljednjeg tjedna oproštajnih letova po Velikoj Britaniji, Concorde je posjetio Birmingham 20. listopada, Belfast 21. listopada, Manchester 22. listopada, Cardiff 23. listopada, i Edinburgh 24. listopada. Svakoga dana zrakoplovi su se vraćali na londonski Heathrow, često nakon niskih preleta posjećenih gradova. Na tim letovima prevezeno je više od 650 nagrađenih putnika i 350 uglednika.


British Airways povukao je svoje zrakoplove iz službe dana 24. listopada 2003. G-BOAG napustio je New York uz slične počasti kao što su dodijeljene Air Franceovom F-BTSD, dok su još dva obavila kružna putovanja: G-BOAF iznad Biskajskog zaljeva s uglednicima među kojima je bilo mnogo bivših Concoredeovih pilota, i G-BOAE za Edinburgh. Tri zrakoplova potom su kružila nad Londonom, nakon što su dobili posebnu dozvolu za niski let, prije uzastopnog slijetanja na Heathrow. Dva aviona na kružnim letovima sletjela su u 16.01 i 16.04 po britanskom ljetnjem vremenu, praćeni letom iz New Yorka koji je sletio u 16.05. Sva tri zrakoplova provela su 45 minuta na rulanju prije što su iskrcali posljednje nadzvučne putnike koji su platili svoju kartu.

Nakon štu su prizemljeni, svi British Airways Concordei izgubili su uvjerenje o plovidbenosti, te im je ispražnjena hidraulička tekućina. BA zadržava vlasništvo nad flotom, no izjavio je da više nikada neće letjeti, jer je Airbus obustavio podršku 2003. godine.


Javna percepcija

Concorde je redovno percipiran kao privilegija bogatih i slavnih, ali posebni jednosmjerni kružni charteri (s povratkom vlakom ili autobusom) bili su organizirani s namjerom da zrakoplov postane dostupan i srednje imućnim entuzijastima.


Concorde ostaje snažan simbol, kao kombinacija tehničkog savršenstva, nenadmašne estetike koja mu podaruje istovremeno elegantan i agresivan izgled, i činjenice da niti nakon povlačenja u brzini nema konkurencije. Posjeduje rijetku osobinu među tehničkim ostvarenjima - nadahnjuje, te je poznato da polijetanja i slijetanja na velikim međunarodnim aerodromima nisu nikada prolazila nezapaženo. Bio je izvor velikog nacionalnog ponosa za Britance i Francuze.


Concorde British Airwaysa često je obavljao prelete na biranim kraljevskim ceremonijama, velikim zračnim mitinzima i drugim posebnim prilikama. Posljednjeg dana komercijalne službe interes javnosti bio je toliko velik da su izgrađene tribine za publiku na Zračnoj luci Heathrow, kada su uz znatnu medijsku pratnju, mase ljudi ispunile okolne ceste da bi prisustvovale događaju.

U Britaniji, zrakoplov jednostavno je nazivan "Concorde", dok je u Francuskoj bio poznat kao "le Concorde". Na francuskom imenica Concorde znači "dogovor, harmonija ili mir" te je ime najvjerovatnije izabrano kao aluzija na suradnju britanske i francuske vlade.


Generalne karakteristike

  • Posada: 3 člana (pilot, kopilot i inženjer leta)

  • Kapacitet: 92 - 120 putnika, British Airways i Air France imali su 100 sjedala

  • Dužina: 61.66 m

  • Raspon krila: 25.6 m

  • Visina: 12.2 m

  • Maksimalni teret: 111 130 kg

  • Pogon: 4×Rolls-Royce/SNECMA Olympus 593 Mk 610 turboreaktivna motora s dodatnim sagorijevanjem

  • Maksimalna brzina: Mach 2.2 (2330 km/h)

  • Brzina krstarenja: Mach 2.02

  • Dolet: 7250 km

  • Najveća visina leta: 18 300 m

Concorde jest ikona u povijesti zrakoplovstva, s velikim brojem obožavatelja diljem svijeta! S obzirom na opširni tekst dostupan na hrvatskoj verziji Wikipedie odakle dolazi većina sadržaja ovog članka, preporučamo svim zainteresiranima da više pročitaju ondje, kao i na brojnim drugim portalima koji su posvetili vrijeme i istražili cijelu priču oko ovog zrakoplova u detalje.

Pretplati se i primaj tjedne novosti!

Sudjeluj

Pratite nas

Info

© Croatian Aviation 2020.