Što se događa prilikom boardinga?

Dok kao putnici čekamo na ukrcaj u zrakoplov, u pozadini se odvija nekoliko procesa istovremeno. Ukrcaj u zrakoplov (engl. boarding) jedna je od finalnih faza prilikom otpreme zrakoplova u zračnoj luci.

Djelatnik zračne luke prilikom boardinga preuzima novu ulogu, radi se o osobama koje putnike prijavljuju na sami let (check-in) a po završetku check-in procesa odlaze na gate na kojem će kontrolirati ukrcaj putnika u zrakoplov. Agent će se po dolasku na gate ulogirati u sustav, pogledati finalne brojke za određeni let, provjeriti tko se nije prijavio (no-show), provjeriti putnike koji su u transferu te takvim putnicima, ako je potrebno, proslijediti prtljagu na finalnu destinaciju.


Gate agent je u direktnoj komunikaciji s ramp agentom koji se brine za sve procese oko zrakoplova kako bi isti bio spreman za polazak (o tome smo ranije pisali OVDJE). Nakon što ramp agent utvrdi s kabinom zrakoplova (kokpitom i kabinskim osobljem) da je sve spremno za ukrcaj putnika u zrakoplov, ramp agent dati će znak agentu na gateu da ukrcaj putnika može krenuti. Ukrcaj putnika može se odvijati na nekoliko različitih načina:

  1. Mostom koji je direktna veza između terminala i zrakoplova,

  2. Stepenicama do kojih putnik može doći pješke ili autobusom,

  3. “Fake finger boardingom”.

Vjerujemo da je proces ukrcaja putem aviomosta te stepenicama odnosno prijevozom do zrakoplova autobusom ili pješke jasan, pa ćemo ovom prilikom objasniti treću navedenu opciju.

“Fake finger boarding” je proces u kojem je zrakoplov parkiran na poziciji s aviomostom no zbog tehničkih karakteristika zrakoplova ili ograničenog radijusa kretanja aviomosta isti ne mogu biti povezani pa klasični ukrcaj aviomostom nije moguć. U tom slučaju boarding će se odvijati tako da će putnici iz terminalne zgrade jedan dio proći kroz aviomost, a zatim se pješke, stepenicama, spustiti na samu stajanku, propješačiti do zrakoplova i stepenicama se uspeti u zrakoplov. Takav je proces zapravo vrlo čest u zagrebačkoj zračnoj luci kada je na pozicijama s aviomostom parkiran zrakoplov npr. Croatia Airlinesa DashQ400 koji nema mogućnost spajanja na aviomost.


Vratimo se na sami proces boardinga. Agent će najaviti ukrcaj u zrakoplov putem razglasa (gotovo kod svih aviokompanija u zrakoplov prvo ulaze prioritetni putnici, kao i osobe sa smanjenom pokretljivošću, djeca koja putuju bez pratnje, obitelji s malom djecom i sl.) a zatim svi ostali. Na gateu agent još jednom provjerava vaš osobni dokument i boarding pass, te po potrebi uzima ručnu prtljagu putnika i prijavljuje ju kao predanu prtljagu zbog neodovoljnog prostora u putničkoj kabini zrakoplova.


Proces ukrcaja u zrakoplov nešto je drugačiji u vrijeme globalne pandemije. Ukrcaj putnika u zrakoplov odvija se u manjim skupinama uz vremenski odmak kako bi se omogućila fizička distanca između putnika te kako se po ulasku u zrakoplov ne bi stvarale gužve i čekalo na smještaj ostalih putnika na sjedalo i odlaganje ručne prtljage. Iz tog razloga se ukrcaj putnika uglavnom odvija na način da u zrakoplov prvo ulaze putnici smješteni u stražnjem dijelu zrakoplova. Ovisno o internim procedurama kompanija, kod određenih se prilikom boardinga mjeri temperatura i dijele sredstva za dezinfekciju.


Nakon što su svi putnici u zrakoplovu, gate agent javit će ramp agentu finalne brojke putnika, riječima poput “Gate Austriana gotov, total 150”. Ramp agent tu informaciju provjerava sa load controlom gdje se finaliziraju brojke za zrakoplov (ukupne brojke putnika i težina ukrcane prtljage, tereta i goriva).


U slučaju da na gateu nedostaje jedan ili više putnika, a u sistemu je vidljivo da se putnik prijavio na let (ovisno o mjestu prijave - na šalteru u zračnoj luci, check-in kiosku, preko weba odnosno računala ili mobilnog uređaja), agenti će po imenu pozvati putnika na ukrcaj, pri čemu ostaje vrlo malo vremena upravo takvima da se pojave na boardingu.

U zagrebačkoj zračnoj luci gate agenti vrlo često provjeravaju ako je određeni putnik koji nije na gateu prošao sigurnosni pregled, time agenti znaju ako je putnik u odlaznoj zoni ili u nju nije ni ušao. Ako putnik nije prošao sigurnosnu kontrolu, jasno da se isti neće niti pojaviti na letu pa će ga agenti na neki način “skinuti” sa samog leta.


Uz cijeli proces ukrcaja putnika u zrakoplov, agenti pripremaju i određene liste za kabinsko osoblje zrakoplova. Na svakom letu mora biti GD (General Declaration, poznat i kao GENDEC) na kojem su navedena imena letačkog i kabinskog osoblja zrakoplova, linija na kojoj zrakoplov leti, vrijeme polaska i dolaska i sl.


Osoblje zračne luke dostavit će kabini i PM (Passenger manifest) s imenima svih putnika u zrakoplovu i njihovim sjedalima, a ovisno o proceduri same aviokompanije, printaju se i druge liste, poput SHR-a (Special Handling Request) na kojem su navedeni putnici poput onih sa smanjenom mobilnošću, djeca koja putuju bez pratnje, frequent flyer putnici, gluhi ili slijepi, trudnice, putnici koji putuju sami, posebno naručena jela, putnici s konekcijama i slično, dakle sve specifične kategorije putnika na jednom letu). Tako je kabinsko osoblje upoznato sa svim detaljima na letu na kojem rade, pa eto od kuda znaju imena putnika kojima se vrlo često obraćaju oslovljavajući ih imenom i prezimenom (uglavnom putnicima u poslovnoj klasi i frequent flyer putnicima).


Ono što se (uglavnom) odrađuje netom prije ukrcaja putnika u zrakoplov jest upgrade u višu klasu, s obzirom da se tek tada znaju finalne brojke putnika prijavljenih na sami let. Tu će gate agent prozvati imena i zamijeniti putniku boarding pass s novim sjedalom, u višoj klasi. Također, netom prije boardinga možete pitati i za promjenu sjedala. Završila je prijava putnika na let i to je pravi trenutak za promjenu vašeg sjedala. Nikako takvo nešto nemojte tražiti od agenta u vrijeme boardinga jer će gate agent printati ranije spomenute liste za posadu na kojima će već biti naznačeno vaše sjedalo s check-ina, pa će agent morati mijenjati sve već isprintane liste, čime će se i usporiti sami ukrcaj putnika u zrakoplov. Šansa za odbijenicom vašeg zahtjeva je u tom slučaju poprilično velika.


Ono što je važno napomenuti jest da agent na gateu nije osoba na koju bi se trebali ljutiti kada zakasnite na let. Oni nisu ti koji donose odluku o tome hoće li ponovno otvoriti vrata gatea i dozvoliti vam ukrcaj u zrakoplov, niti je doslovno potrebno učiniti samo to - otvoriti vrata.

Photo: insider.com

Pravila su jasna i moraju se poštivati, ono što možete učiniti jest ljubazno zamoliti gate agenta da se obrati osobi koja eventualno može donijeti odluku koja bi vam išla na ruku. Takvi slučajevi su iznimka, nikako pravilo, no šanse za takvo nešto su veće ako zrakoplov još nije spreman za polazak (spojen je na aviomost ili su stepenice još uvijek na zrakoplovu a vrata otvorena, još uvijek se vrši utovar prtljage ili tereta, čeka se dostava hrane od strane cateringa i sl.). Poslovica kaže da lijepa riječ otvara i željezna vrata, pa budite pristojni i ljubazno zamolite gate agenta za provjeru ako je to moguće, tada se možda ponovno otvore i vrata vašeg gatea.


Ako je vaš zahtjev za kasniji ukrcaj u zrakoplov odbijen, onda je to zato što bi naknadno prihvaćanje vas kao putnika na let moglo prouzročiti kašnjenje u polasku zrakoplova iz zračne luke, potencijalno ugrožavajući konekcije svih ostalih putnika na zrakoplovu ili kašnjenje sljedećeg ljeta na kojem je planiran taj zrakoplov, što se aviokompaniji nikako ne isplati jer je vaše kašnjenje vaša odgovornost.


Kada se prijavite na let u zračnoj luci (bilo to preko mobilnog uređaja, računala, na check-in kiosku, nebitno je na koji način), dobiti ćete boarding pass u papirnatom ili digitalnom obliku na kojem će biti navedeno vrijeme početka boardinga odnosno ukrcaja u zrakoplov, ponekad i vrijeme polijetanja zrakoplova. Nikada nemojte miješati te dvije stvari te na vašem gateu budite na vrijeme kako bi izbjegli potencijalne neugodnosti i probleme koje donosi kašnjenje putnika na ukrcaj u zrakoplov.